• Gimnazija Antuna Vrančića

    Gimnazija Antuna Vrančića

  • Gimnazija Antuna Vrančića

    Gimnazija Antuna Vrančića

Matura

Matura

Sve potrebne informacije za maturante kako bi uspješno položili maturu i upisali fakultet.
Read More
Vijesti

Vijesti

Pogledajte poslijednje vijesti vezane za Gimnaziju Antuna Vrančića.
Read More
eUčionica

eUčionica

na eUčionici nađite sve materijale koje profesori Gimnazije Antuna Vrančića objavljuju.
Read More
eUpisi

eUpisi

Mrežne stranice Nacionalnoga informacijskog sustava prijava i upisa u srednje škole.
Read More

Vijesti

Kontakt

Edukativno predavanje Davora Rostuhara

Edukativno​ ​predavanje​ ​autora​ ​projekta​ ​Hrvatska​ ​iz​ ​zraka​ ​–​ ​Davora Rostuhara​ ​održat​ ​će​ ​se​ ​u​ ​četvrtak,​ ​09.​ ​veljače​ ​2017.​ ​godine​ ​u​ ​8:45​ ​sati​ ​(2.​ ​školski sat)​ ​u​ ​„crtaoni“.​ ​Predavanje​ ​je​ ​popraćeno​ ​i​ ​edukativnom​ ​izložbom​ ​plakata “Hrvatska​ ​iz​ ​zraka​” ​koja​ ​je​ ​postavljena​ ​u​ ​prostorima​ ​škole​ ​za​ ​što​ ​je​ ​zaslužna nastavnica​ ​likovne​ ​umjetnosti​ ​Ruža​ ​Sekso,​ ​prof.

This slideshow requires JavaScript.

Okvirni vremenik pisanih provjera u 2. polugodištu 2016./2017.

vremenik 2

Okvirni vremenik pisanih provjera u 2. polugodištu preuzmite ovdje.

RIM – POMPEJI – ORVIETO – PISA (stručni izlet GAV-a od 4. do 10. siječnja 2017.)

Upoznati rimsku kulturu, običaje, način i stil života, jezik, nije moguće ako ostanemo samo u svojim geografskim okvirima. Potrebno je poći u zemlju nastanka jedne civilizacije koja je u svemu dala pečat suvremenoj zapadnoj kulturi i životu. Takav stav bio je motiv za organizaciju ovog stručnog izleta.

Upravo na to su se odvažili učenici klasične gimnazije 1.f i 2.f  te učenici jezične gimnazije 1.c i 2.b razreda zajedno sa svojim nastavnicima Deanom Karađole Radovčić, prof., Irenom Palinić, prof., Frankom Maričić Bujas, prof.  i Denisom Karanušićem, prof. Ova nadasve poučna i zanimljiva ekspedicija odlučila je  na talijansko tlo pristupiti onim istim putom koji su i na naše obale stizali utjecaji Rimljana, a to je zajedničko Jadransko more, plava oranica, život i usud stanovnika ovog dijela Mediterana. Od našeg dijela Jadrana, u večernjim satima 4. siječnja, brodom Dubrovnik iz Splita, otisnuli smo se prema Anconi (zaljevu) u koju smo došli u ranim jutarnjim satima 5. siječnja. Odatle smo autobusom krenuli na jug pa preko apeninskog masiva kroz tunel Gran Sasso i grada L’Aquile došli smo do Rima gdje vode sve putovi. Vremena za odmor nije bilo, jer čekao nas je “Vječni grad” da nam ispriča svoju povijest u kojoj mjesta ima za Vatikan, Anđeosku tvrđavu, Forum Romanum, slavoluke i bazilike, piazze i fontane, katakombe i ceste kojima su Rimljani putovali od Britanije do Male Azije. Dvodnevno razgledavanje bilo je premalo za sva kulturna i povijesna bogatstva koje krije Rim. No to premalo vremena iskoristili smo na najbolji mogući način da, pomoću izvrsnih vodiča agencije Magellan, kao i za kratke i sažete referate naših učenika, sebi približimo to drevno antičko vrijeme koje još uvijek ima doticaja s nama poput present-perfect tensea u engleskom jeziku.

Ako mislite da je dostatno vidjeti Rim i umrijeti, varate se. Nekih 220 km južnije od Rima, u podnožju vulkana Vezuva, kao usnula ljepotica, budi se grad Pompeji. Njegova zlosretna sudbina koja ga je zadesila 24. kolovoza 79. godine sačuvala nam je život Rimljana u originalu, u netaknutom trenutku u kojem su stanovnici tog grada ostali okamenjeni pod snažnom erupcijom lave i pepela.  Kuće bez krovova, široke ceste kojima su prolazila kola s konjskim zapregama, hramovi, trgovi i bordeli, prekrasne vile i peristili zagolicali su našu maštu da se vratimo u tu 79. godinu. A Vezuv,  s bijelom kapom od snijega za nas je ostao nedostižan. Uzak put, autobus od 20 metara, led i snijeg te nevjerica nekih nastavnika bili su preteški teret za osvajanje. Ostalo je divljenje i strahopoštovanje nad tim čudom od prirode. Ostala je uspomena i povratak u našu rimsku bazu.

Nisu Rimljani bili jedini gospodari Apeninskog poluotoka. Pod velom tajanstvenog jezika još jedan narod se nametnuo svojom kulturom, Etrušćani. Krenuli smo 8. siječnja put sjevera u pokrajinu koja još i danas miriše na njih, Toscanu. Prekrasan gradić Orvieto, u podnožju kojeg leži etruščansko groblje, smjestio se na brežuljku do kojeg vodi žičara. Malo pitoreskno mjesto odmor je za oči i dušu. Ljubav na prvi pogled. Ulice, kale i bute podsjećaju na Šibenik, a ljubaznost stanovnika i njihova želja da vam ispričaju svoju storiju, odaju živahni mediteranski mentalitet. Povijesno bogatstvo ovog gradića ne može stati u par rečenica, jer nije to samo grad, to je grad iznad grada. Nakon njega bio je potreban odmor za nastavak naše ekspedicije. Ovaj put smo bazu iz Rima premjestili u Montecatini Terme. U kasnim jutarnjim satima 9. siječnja krenuli smo na našu posljednju turu obilaska. Na ruti nam se ukazao još jedan toskanski biser, gradić Pisa. Zar postoji netko tko nije barem čuo za kosi toranj, prekrasnu krstionicu i katedralu između koje je travnati poligon za “bacit na balun”?! U svakom slučaju, kosi toranj je atrakcija. Svakom našom fotografijom pokušavali smo ili ga pridržati ili ispraviti. Tko je u tome bio bolji, vidjet ćemo.

Iz Pise nas je cesta povela do grada Siene, sveučilišnog centra za studente iz drugih zemalja EU. Želju za shoppingom ispunili smo u poznatom talijanskom Barberino Designer Outletu u kojem se našlo za svakog po nešto. Zadnji grad na putu za povratak u Šibenik bila je Padova, također sveučilišni centar star 800 godina, a posebno poznat po studiju medicine i prava. Ne zaboravimo i baziliku sv. Antuna Padovanskog kao i grob našeg sunarodnjaka sv. Leopolda Bogdana Mandića.

Umorni od svega viđenoga, vratili smo se u Šibenik 10. siječnja u jutarnjim satima. A sad nam preostaje prebiranje po lijepim uspomenama i želja za ponovnim organiziranjem novog stručnog izleta.

Denis Karanušić, prof.

This slideshow requires JavaScript.

27. siječnja – Dan sjećanja na žrtve holokausta i sprječavanja zločina protiv čovječnosti

IMG_2298                                        
Ana Vudrag, 4.e 

I ove godine, u Gimnaziji Antuna Vrančića obilježili smo Dan sjećanja na žrtve holokausta. U organizaciji AZOO-a i MZOS-a škola je bila uključena u videokonferenciju u kojoj je sudjelovalo još sedam škola. Svaka škola predstavila je svoj program. Profesorica Jasminka Paić i učenici četvrtih razreda Toni Lovrić 4.a, Mia Grulović 4.a i Ana Vudrag 4.e pripremili su prezentacije “Uzroci holokausta”, “Antisemitizam kao vječni sukob” i plakate inspirirane dnevnikom Anne Frank.

Nakon videokonferencije učenici su imali susret s gospođom Verom Cvitanović rođ.Braun, koja je preživjela holokaust i pristala iznijeti svjedočanstva o tragediji vlastite obitelji prije, za vrijeme, i nakon Drugog svjetskog rata. Uvod u ovo dirljivo svjedočanstvo bila je glazba iz filma “Schindlerova lista” koju su izveli učenici Maja Pučić 3.e, Nikolina Kapitanović 3.c i Šime Buha 3.f.

Osobna priča gospođe Vere uvelike je pridonijela boljem shvaćanju holokausta naših učenika. Imali smo rijetku čast upoznati osobu koja je bila svjedok i osobno prošla te događaje i od nje čuti neponovljiva osobna svjedočenja.

Snimku cijele videokonferencije možete pogledati ovdje.

This slideshow requires JavaScript.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

Danas, 27. siječnja u Republici Hrvatskoj obilježava se Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta. Holokaust je bio prekretnica, ne samo za 20. stoljeće, već i u ukupnoj povijesti čovječanstva. U nacističkom režimu stradalo je 6 milijuna Židova. Bio je to pokušaj bez presedana da se uništi cijeli narod i iskorijeni njihova kultura. Holokaust treba proučavati i o njemu poučavati kako bismo preispitali vlastita moralna načela i borili se protiv rasne diskriminacije i antisemitizma.

Sjećamo se, ne ponovilo se!

 

3.c razred na Adventu u Zagrebu

Gimnazijalci su ovogodišnje Dane kruha obilježili brojnim raskošnim štandovima s odličnom hranom, a žiriju je posebno ”upao u oko” štand 3.c razreda koji je toliko vjerno predstavio Francusku revoluciju da su uz bogato ukrašeni štand imali čak i giljotinu. Iako je giljotina bila samo rekvizit, donijela je ovom razredu pobjedu i nagradni jednodnevni izlet na Advent u Zagrebu  17.prosinca. Put je bio kratak ali zabavan i edukativan. Uz pratnju razrednika Nevena Đurića i profesora Ivana Kneževića učenici su prošetali Ilicom i Gornjim gradom te naučili puno o povijesti našeg glavnog grada. Božićna atmosfera  bila je predivna, a unatoč vrlo niskim temperaturama svi su se odlično zabavili.

Hana Ljubić, 3.c

Prvi gimnazijski pub kviz

Jučer je u crtaoni održan prvi gimnazijski pub kviz. Odaziv je bio odličan, s čak 17 prijavljenih ekipa koje su se natjecale i odgovarale na pitanja o sportu, filmovima, glazbi i povijesti. Čestitamo pobjedničkoj ekipi “Niko i ništa”, koja je osvojila poklon bon od čak 400,oo kuna, a ostalima zahvaljujemo na iznimno kolegijalnom ponašanju i fair play-u. Nadamo se da će se interes za kviz i dalje održati te da je ovo samo početak jedne lijepe tradicije. Vidimo se na idućem kvizu!


25. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

hrvatska_zastava

Dana 15. siječnja 2017. obilježena je dvadesetpetogodišnjica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.  Toga dana 1992. godine Republiku Hrvatsku je kao nezavisnu, suverenu i u njezinim republičkim granicama priznalo 12 država tadašnje Europske zajednice. Sljedećih nekoliko dana uslijedilo je priznanje brojnih drugih država, a do kraja siječnja Republiku Hrvatsku  priznalo je 44 države. U veljači je uslijedilo priznanje Rusije, u ožujku Japana, a 7. travnja 1992 . Republiku Hrvatsku  priznale su Sjedinjene Američke Države.

„15. siječnja 1992. bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, 14-stoljetnu povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu, između Mure, Drave, Dunava i Jadrana“ – rekao je to prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, obraćajući se narodu na Trgu bana Jelačića, slaveći međunarodno priznanje Hrvatske.

Potpunu međunarodnu afirmaciju i vrhunac diplomatske borbe za međunarodno priznanje Republika Hrvatska postigla je 22. svibnja 1992. kada je primljena u Ujedinjene narode kao 178. članica.

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske imalo je golemu važnost za njezin daljnji politički i gospodarski razvoj. Uz diplomatsku borbu paralelno se vodila borba za oslobađanje Hrvatske tijekom Domovinskog rata.

Godine 1995. oslobodilačkim vojnoredarstvenim operacijama Bljesak i Oluja osigurana je sloboda hrvatskih građana i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske. 15. siječnja 1998. je završen proces mirne reintegracije Podunavlja, te je hrvatska vlast u cijelosti uspostavila nadzor nad međunarodno priznatim granicama Republike Hrvatske.

Čestitka

nova_2017_cestitkaSvim učenicima i djelatnicima želimo uspješnu 2017. godinu. Nastava u 2. polugodištu počinje 16.1.2017. u popodnevnoj smjeni.

Promocija knjige prof. Deane Karađole – Radovčić

27. prosinca 2016., u atriju Muzeja grada Šibenika predstavljena je knjiga Scripta Latina in urbe Sebenico –Latinski natpisi u gradu Šibeniku autorice Deane Karađole Radovčić, profesorice latinskog i talijanskog jezika. Priču o tome kako je knjiga nastala Deana je podijelila za svoje učenike i kolege iz Gimnazije Antuna Vrančića u kojoj se i rodila ideja o stvaranju knjige.

„Nije to knjiga koja je nastala u zadnja dva mjeseca. Ideja o nastanku knjige razvija se ima već nekoliko godina. To je rad koji je počeo od 2009. godine kada je Šibenik, nakon pola stoljeća,  dobio odjel klasične gimnazije u kojem je pored klasičnih jezika vrlo važna i povijest. Zato u tom programu izvodimo dosta projektne nastave za što uspješnije učenje klasičnih jezika: prevodimo latinske natpise, učimo povijest grada Šibenika, izvodimo predstave na latinskom jeziku.

2012. kad je u našoj gimnaziji bilo državno natjecanje iz klasičnih jezika organizirala sam za profesore latinskog i grčkog jezika iz cijele Hrvatske predavanje o latinskim natpisima u gradu Šibeniku i u PowerPoint prezentaciji prikazala brojne slike te protumačila značenje tih natpisa. Zbog oduševljenja svih prisutnih prvi put mi je pala na pamet ideja o stvaranju knjige u kojoj ću to kulturno i povijesno bogatstvo skupiti na jednom mjestu.  Međutim tada je natpisa bilo upola manje.

Knjiga je rezultat  mojih nastojanja da svojim vodičima, učenicima i svim zainteresiranim građanima približim makar dio epigrafskog blaga koje skrivaju naše ulice. Ovi natpisi  plod su mojih dugogodišnjih šetnji našim kalama u kojima su me često pratili zainteresirani učenici klasične gimnazije, a i turisti koji su me svojim pitanjima i interesom potakli na detaljnije proučavanje povijesti i prikupljanje tih vrijednih povijesnih spomenika.

Radi se o knjizi pod nazivom SCRIPTA LATINA IN URBE SEBENICO „Latinski natpisi u gradu Šibeniku“. Knjiga sadrži 58 natpisa koje sam prevela i popratila slikama. To su natpisi koji su uklesani na portalima, na zidovima, na crkvama, a i u dvorištima mnogih šibenskih palača. Ali u ovoj knjizi obuhvaćen je samo dio epigrafskog blaga koje skriva jezgra Krešimirovog grada. Nastojala sam prevesti i prezentirati samo one najuočljivije.

Natpisi nisu samo religioznog karaktera već među uklesanim porukama ima i pouka, zahvala knezovima, kapetanima i plemićima što su, na primjer, pomogli obnoviti neku od gradskih ulica.

Prošle godine sam organizirala  predavanje o latinskim natpisima i turističkim vodičima iz Udruge na kojem je bio prisutan i direktor TZ grada Šibenika, Dino Karađole. Upravo su me tad svi prisutni potakli da je vrijeme da izdam knjigu. Odlučili smo tad da to bude sljedeće godine na 950. obljetnicu grada Šibenika.

Nastavit ću svoj rad jer mi je najveća želja izdati knjigu u kojoj će biti svi natpisi koji se mogu pronaći u povijesnoj jezgri grada Šibenika jer je to edukacija korisna ne samo nama vodičima nego i svim građanima koji vole svoj grad i njegovu povijest. Ispred mene stoji još mnogo posla…. I jedva čekam da nastavim!!!“

Draga Deana, želimo ti puno uspjeha u stvaranju nove knjige i ostvarenje želja!

This slideshow requires JavaScript.

-

Custom Youtube Channel embed plugin