Održano je završno međunarodno natjecanje Europski kviz o novcu na kojem je sudjelovalo 50 učenika iz 25 europskih država, pobjednici nacionalnih natjecanja.

Učenici Gimnazije Antuna Vrančića iz Šibenika, Niko Perica i Roko Petković, predstavljali su u Bruxellesu Hrvatsku te su se istaknuli sjajnim rezultatom u konkurenciji najboljih učenika u Europi.

Hrvatska udruga banaka provela je istraživanje na temu zastupljenosti financija u obrazovanju te financijskoj pismenosti mladih. U istraživanju je sudjelovalo više od 100 profesora čiji su učenici sudjelovali na nacionalnom natjecanju kviza znanja o novcu.

Više informacija potražite u objavi za medije koja se nalazi u prilogu.

Školska ekspedicija u pohodu prema dolini Neretve krenula je 12. svibnja 2018. u 8 sati sa već poznatog mjesta na Vidicima. Učenici i učenice 2.a i 2.d razreda i ovaj put pokazali su odgovornost i točnost dolaska na vrijeme! Razrednici Ana Bogadi, prof. i Tonči Grguričin, prof. kao i koordinator cijelog izleta Denis Karanušić, prof. bili su za put spremni. Bez velike galame i vike zabrujao je naš autobus kojeg je vozio šjor Zdravko, vremešan, ali iskusan vozač, a momci iz agencije Magellan bili su zaduženi za zabavnu, ali i ozbiljnu atmosferu, ukazujući na sve aspekte ovog izleta. Iako nas je putem pratila kiša, nitko nije gubio nadu da će to biti izvrstan izlet. Prva postaja nam je bila Narona – današnji Vid, drevni grad na obali rijeke Neretve po kojoj i dobiva svoje ime. Na tom drevnom mjestu, koje je u rimsko doba bilo Colonia Romana nalazi se arheološki muzej in situ, dakle na samom nalazištu. Pod stručnim vodstvom tete iz muzeja, uživali smo razgledavajući cijelo bogatstvo predmeta koje je godinama ležalo pod zemljom. Čitava julijevsko – klaudijevska obitelj našla je svoje mjesto u muzeju, nažalost bez glave, osim cara Vespazijana. Penjući se kat po kat, kao po vremenskoj crti, prelazili smo iz jednog antičkog razdoblja prema starokršćanskom srednjovjekovnom. Poganska božanstva, kipovi i ostali kultni predmeti preobrazili su se u kršćanske. Predmeti od stakla, posude od pečene gline kao i cijela lepeza kozmetičkih antičkih alata golicala je poglede ženske populacije naše ekspedicije. Vremena malo, a još nas čeka foto safari našom Kalifornijom. Ne gubeći ni trenutak vremena, osim za zajedničku fotku na krovu muzeja, već smo u našem busu. S nestrpljenjem očekujemo neretvanske trupice. Oblaci nad nama ulijevali su određenu neizvjesnost, ali tračak sunčeve zrake koji se mukom probijao kroz debele oblake svaki put bi nam izmamio osmjehe na licu. Ulazimo u lađe, boreći se s ravnotežom, jer nas dobro ljulja. Krenuo je plov kroz šipražje i šaš, a rijeka pokrivena lopočima. Zelena boja prevladava, a bijeli cvjetovi poput ukrasa prekidaju taj sklad. U lađi se ori pjesma DJ-a Miljka, dok uživamo u čaroliji neretvanskih rukavaca. Trstika nas tuče po glavi. Očekujemo koju zmiju, ili žabu, ali sve je to uteklo od našeg gromoglasnog pjevanja. Samo par koza – riječnih i jedna krava koja kao pas čuvar čuva svoju štalu na obali rijeke. Svoje kose i šešire ukrasili smo cvjetovima lopoča. Pao je foto session. Od tolike ljepote želudac je rekao dosta. Na ručak idemo u prekrasan restoran Adria na obali Neretve. Gazda Marko pripremio je jelovnik za 5. Nismo čekali ni onaj famozni 3,2,1 kuhaj. Već su usta puna pomfrija i pohanog mesa, salate, kečapa i tartar umaka. Ogladnilo se. Nema priče, svi jedu. Tišinu je prekidao zvučnik iz restorana s našim domaćim pjesmama. Iako nismo vidjeli žabe dok smo plovili, imali smo mogućnost degustirati tu neretvansku deliciju. Samo razrednicu Anu Bogadi nismo uspjeli nagovoriti da proba ono što redovito secira. Kaže kako nema srca pojesti žabe. De gustibus non est disputandum! Priroda oko restorana pravo je mjesto za odmor nakon ručka. Nakon postprandijalne intelektualne sieste opet u autobus i pravac Makarska. Pjesma se ori, a pjevanjem prednjače cure iz klape Gimnazijalke. Kroz prozor gledamo čudesna Baćinska jezera i krajobraz oko njih. Poput bisera reflektiraju sunčevu svjetlost. Zavojite ceste ublažili smo ugodnim razgovorima i zabavnim aktivnostima. Malo po malo i eto nas u Makarskoj – rimski Mucurum. Vremena imamo dovoljno za prošetat rivom, ali i okupat se na plaži. Kupanju nije odolio samo prof. Tonči. Kao i u onoj staroj “iz Gaćeleza” koja kaže da sve što je lijepo kratko traje, bližio se i naš povratak u Šibenik. Kroz tunel sv. Ilije iz Makarskog primorja popeli smo se u Zagvozd pa na autoput do mjesta odakle smo i krenuli. Zadovoljni i veseli rastali smo se sa željom za ponovnim druženjem i izletima, naravno, nekom drugom prilikom. A do tada adio Neretvo!

Denis Karanušić, prof.

U četvrtak 10. svibnja 2018. godine, u gimnazijskoj “Crtaoni” upriličena je svečana dodjela diploma učenicima koji su položili prvi stupanj latinskog jezika – vestibulum. Diplome je svečano uručio ravnatelj naše Gimnazije mr. sc. Josip Paić, prof.

Već šestu godinu zaredom drugi razredi opće, jezične i matematičke gimnazije sudjeluju u testiranju znanja iz razumijevanja teksta na latinskom jeziku i grčko – rimske mitologije. Projekt testiranja provodi Euroclassica u okviru ECCL-a (European Curriculum Framework for the Classical Languages). Testiranje je provedeno u studenom 2017. godine. Voditelj testiranja je Denis Karanušić, prof. Cilj ovog hvalevrijednog pothvata je približiti učenicima latinski jezik i rimsku kulturu kao temelj razvoja ne samo romanskih, nego i drugih indoeuropskih jezika te cjelokupne europske civilizacije.

Učenici koji su dobili diplome su: Adrian Jablan 2.a, Marija Marin 2.a, Franka Sunjka 2.a, Klara Vendl 2.a, Magdalena Zrnčić 2.b , Natalija Šuša 2.b, Helena Kvržić 2.b, Lori Šaršanski 2.b, Ana Šimić 2.b, Kristijan Marčić 2.b, Lucija Jelovčić 2.b, Zara Bulat 2.e

Svim učenicima čestitke na uspjehu!

Denis Karanušić, prof.

Učenici 1.e razreda opće gimnazije u okviru sata latinskog jezika i prema planu školskog kurikuluma, 10. svibnja 2018. posjetili su knjižnicu samostana sv. Frane u Šibeniku. U pratnji učenika bili su pedagogica Darka Antunac Šantić, prof. i predmetni nastavnik Denis Karanušić, prof. Na ulazu u samostan dočekao nas je fra Ivan Bradarić, gvardijan samostana koji nam je i prezentirao, zbog ograničenog vremena, djelić opusa knjižnice. Franjevci konventualci još od 13. stoljeća skrbe o dušama na ovim prostorima na kojima je i podignut samostan i crkva sv. Frane. Kao čuvari kulturne baštine, braća franjevci skrbili su se za vrijedna pisana djela koja se i dan danas nalaze u knjižnici samostana. “Samostanska knjižnica sv. Frane u Šibeniku čuva 78 pergamena velikog formata, 93 pergamene maloga formata te 148 kodeksa i 161 inkunabulu. Među kodeksima se čuva nadaleko poznati i proučavani Liber sequentiarum et sacramentarium, „najstariji sakramentar srednjevjekovne Istre iz 1050. godine“. Po svemu sudeći, čini se da je najveću znanstvenu i istraživačku pozornost na sebe privukla naša Šibenska molitva. Šibenska molitva naziv je teksta na dvije stranice, koji se nalazi u jednom kodeksu (br. 11) u knjižnici i pismohrani samostana Sv. Frane u Šibeniku. U svakom slučaju Šibenska molitva predstavlja jedan od najpoznatijih tekstova hrvatske srednjovjekovne književnosti, poetski intoniran hvalospjev Gospi, zapisan rukom Pavla Šibenčanina, vjerojatno 80-tih godina XIV. stoljeća.” (preuzeto 11.5.2018. sa http://muzejsvetogfrane.hr/samostanska-knjiznica/)

Ovakvo sačuvano bogatstvo bilo je dovoljan razlog za ovaj ekskluzivni posjet naših učenika. Još jednom veliko hvala fra Ivanu Bradariću i braći franjevcima konventualcima.

Denis Karanušić, prof.

     Povezati dva naizgled nespojiva školska predmeta u jedan projekt veliki je izazov. No s tim izazovom vješto su se uhvatili profesori naše gimnazije Natalija Hobar i Denis Karanušić. Što je to što može povezati kemiju (STEM predmet) i latinski jezik (humanistički predmet)? To je jezik, riječ.

     Čitajući stručnu literaturu o povijesti znanosti, posebno o otkrićima pojedinih kemijskih elemenata i njihovim imenima, rodila se ideja o povezivanju latinske terminologije kemijskih elemenata i njihovog hrvatskog naziva. Za veću zanimljivost pobrinuo se Franjo Rački i njegov pomalo komičan pokušaj prevođenja latinske i grčke terminologije unutar naziva kemijskih elemenata. Ima tu interesantnih prijevoda, npr.: Aluminij – Glinjak, Antimon – Ličnjak, Dušik – Gušnjak… .

     Za sam projekt trebalo je još izabrati razred. S obzirom da se gradivo o kemijskim elementima općenito nalazi u programu za prvi razred, odluka je pala da to bude 1.E razred opće gimnazije. Učenici su vrlo ozbiljno pristupili radu te uz pomoć svojih mentora i neizostavnih osobnih kreativnih ideja izvrsno odradili posao izrađujući edukativne postere i naravno naučili dosta toga što će im pomoći u daljnjem radu. Projekt ide dalje pa već za iduću godinu dvojac nastavnika priprema nove radove.

Klapa Gimnazijalke je uveličala otvaranje konferecije o revitalizaciji kulturne baštine prigodom obilježavanja Dana Europe na tvrđavi sv. Mihovila.

Svečana akademija održana je u pirovačkoj kino dvorani povodom Dana Općine Pirovac i blagdana sv. Jurja. Tom prigodom načelnik općine Ivan Gulam prezentirao je provedene projekte te dodijelio nagrade Općine zaslužnim pojedincima. Naša klapa Gimnazijalke uveličala je proslavu svojim nastupom te oduševila prisutne uzvanike.

Učenici drugog razreda Gimnazije Antuna Vrančića iz Šibenika u pratnji prof. Franke Bujas i prof. Ivane Bego Knežević posjetili su u subotu Sveučilište u Zadru i Odjel za talijanistiku. Učenike i njihove nastavnice ugostili su, u ime Uprave Sveučilišta, prorektorica za studije i studente izv. prof. dr. sc. Nedjeljka Balić-Nižić i doc. dr. sc. Boško Knežić s Odjela za talijanistiku.

Prorektorica Balić-Nižić goste je upoznala s dugogodišnjom tradicijom visokoga obrazovanja Zadru, predstavivši im studijske programe Sveučilišta, rad Studentskog savjetovališta, instituciju mentorstva nastavnika i starijih studenata, kao i sve izvannastavne aktivnosti koje omogućuju kreativnu slobodu zadarskim studentima.

Osim društvenih i humanističkih studija po kojima je Sveučilište u Zadru prepoznatljivo širom Hrvatske, posljednjih su godina veliki napori uloženi i u otvaranje studija iz područja tehnoloških i biomedicinskih znanosti, što ga svrstava u skupinu uglednih hrvatskih i europskih sveučilišta.

Izvor: Zadarski list

Dana 7. svibnja dvadesetak zainteresiranih učenica imale su priliku sudjelovati u umjetničko-edukativnoj radionici Korak ka plesu koji se u našoj školi održavao u sklopu programa Ruksak (pun) kulture – umjetnost i kultura u vrtiću i školi Ministarstva kulture. Kako je to izgledalo, pročitajte i pogledajte u nastavku.

Na Državnom natjecanju iz povijesti održano u Makarskoj dana 26.2.2018, učenici Magdalena Zrnčić iz 2.b i Petar Vrvilo iz 4.a razreda osvojili su treće mjesto. Čestitamo!