Svjetski dan obrazovanja o zaštiti okoliša obilježava se svake godine 26. siječnja. Ovaj dan ima za cilj istaknuti značaj obrazovanja o zaštiti okoliša kao znanstvene discipline koja se posebno bavi društvenim aspektima ekoloških problema te se fokusira na razvoj svijesti, znanja, vještina i motivacije potrebnih za rješavanje i sprječavanje sadašnjih i budućih ekoloških izazova.
Nedavna istraživanja u Republici Hrvatskoj pokazuju da, iako su mladi upoznati s ekološkim problemima, nisu dovoljno informirani o načinima očuvanja okoliša niti aktivno rade na njegovoj zaštiti [1]. Potrebno je dodatno osnažiti mlade kako bi se uspješno suočili s budućim ekološkim izazovima. Odgoj i obrazovanje imaju važnu ulogu u promjeni čovjekova odnosa prema okolišu. Mladi bi trebali steći znanja o održivom razvitku i njegovoj implementaciji kako bi povećali motivaciju za sudjelovanje u rješavanju ekoloških problema. Ekološke teme trebale bi biti sastavni dio cjelokupnog školskog kurikuluma, a ne ograničene na prirodoznanstvene predmete.
S tim ciljem je 2019. godine uveden nacionalni kurikulum međupredmetne teme Održivi razvoj za osnovne i srednje škole u RH kako bi se povećala svijest i razumijevanje o održivosti te potaknulo kritičko mišljenje i inovativno rješavanje ekoloških pitanja. Cilj je također razviti vještine poput solidarnosti, empatije i odgovornosti te potaknuti aktivno djelovanje za dobrobit zajednice i budućih generacija [2].
Povodom Svjetskog dana obrazovanja o zaštiti okoliša, nastavnice Bojana Oreb i Franka Maričić Bujas, provele su školsko istraživanje o ekološkoj osviještenosti učenika Gimnazije Antuna Vrančića, po uzoru na istraživanje zagrebačkih srednjoškolaca [1]. Istraživanjem se želio dobiti uvid u učenička znanja, stavove i ponašanja po pitanju ekoloških tema i očuvanja okoliša. Podaci su se prikupljali putem anonimne ankete u Google Formsu.
Rezultati istraživanja
Anketni upitnik ispunilo je 229 učenika, od čega su 154 učenice, a 75 učenika (slika 1.). Podatak ne iznenađuje budući je broj učenica u školi značajno veći od učenika.
Postotak odgovora po razredima dan je na slici 2. Najviše je učenika 1. razreda (74) te učenika 2. razreda (61) ispunilo upitnik, a učenici 3. razreda (50) i četvrtih (44) u nešto manjem broju.
Ako pogledamo strukturu prikupljenih odgovora prema gimnazijskom smjeru, što pokazuje slika 3., skoro polovicu odgovora dali su učenici općeg smjera (brojkom 114), a znatno manje učenici jezičnog (51) i prirodoslovno-matematičkog smjera (25). Kako u školi imamo tek dva razreda prirodoslovne gimnazije, postotak od 15,3% odgovora odnosno brojčano 35 učenika ipak je značajan udio odgovora. Najmanje učenika koji su ispunili anketu pohađa klasični smjer (4).
Koliko učenici poznaju ekološke pojmove prikazano je na slici 4. prema učestalosti odgovora: nimalo, malo, osrednje, mnogo i izrazito mnogo.
Sa slike možemo vidjeti da su učenici najviše upoznati (odgovori „mnogo“ i „izrazito mnogo“) s pojmovima kao što su globalno zatopljenje, klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, onečišćenje vode, tla i zraka te biološka raznolikost. Međutim s pojmovima održivo gospodarenje otpadom i održivi razvoj, a posebice kružnom ekonomijom, učenici su najmanje upoznati (odgovori „nimalo“ i „malo“).
Učenički stavovi ispitani su prema stupnju slaganja s ponuđenim tvrdnjama, a odgovori su prikazani na slici 5. Učenici su mogli birati stupanj slaganja od „nimalo se ne slažem“ do „u potpunosti se slažem“.
Učenici se najviše slažu („slažem se“ i „u potpunosti se slažem“) s tvrdnjama da su zaštita okoliša i održivi razvoj važne teme u 21. st., da svatko treba dobiti priliku za stjecanje znanja, vrijednosti i vještina u zaštiti okoliša kroz formalno obrazovanje te da je smanjenje potrošnje vode neophodno za održivi razvoj. U nešto manjoj mjeri slažu se s tvrdnjom da njihova uloga u ekološkim aktivnostima danas može spasiti okoliš za buduće generacije. Neke ponuđene tvrdnje, iako u negaciji, pokazuju da su učenici svjesni povezanosti društva, okoliša i ekonomije, prijetnje nepravilnog odlaganja otpada po okoliš te utjecaja ponašanja pojedinca na klimatske promjene. Ako pogledamo najveći broj odgovora na tvrdnju da se u školi aktivno promiče postizanje ciljeva održivog razvoja, onda je zabrinjavajuće da skoro polovica ispitanih učenika nema jasan stav („niti se slažem, niti se ne slažem“).
Na slici 6. prikazani su učenički odgovori po pitanju njihovih navika i ponašanja usmjerenih na očuvanje okoliša i održivost. Učenici su mogli odabrati koliko često obavljaju ponuđenu radnju od „nikad“ do „uvijek“.
Tako naši učenici imaju naviku gašenja svjetla kad izlaze iz prostorije, iskorištavanja cijele bilježnice, štednje vode prilikom tuširanja ili pranja zubi te odlaganja otpada u kante, a skloni su i poklanjanju očuvane, stare odjeće. Tek oko polovice učenika koristi štedne žarulje u domu, odlaže iskorištene baterije u odgovarajući spremnik, koristi višekratne vrećice za kupovinu te koriste prijevozna sredstva koja im odgovaraju neovisno o stupnju zagađenja. Odvajanje otpadaka hrane od ostatka smeća većina rijetko radi. U čemu učenici nisu aktivni? Učenici vrlo rijetko sudjeluju u volonterskom radu pri ekološkim udrugama i kampanjama štednje energetskih resursa.
Zaključak
Možemo ustvrditi da učenici imaju znanja o mnogim ekološkim pojmovima, no potrebno je uvesti u nastavu relativno nove pojmove kao što su kružna ekonomija i održivi razvoj. Na razini škole potrebno je djelovati s ciljem promidžbe ciljeva održivog razvoja. Što se učeničkih stavova tiče, svjesni su (osobne) važnosti očuvanja okoliša. Usvojene vrijednosti pokazuju kroz svoje navike i ponašanja, ali ima prostora da se aktivnije angažiraju u kampanjama ili volonterskim akcijama te razvrstavanju i odlaganju otpada. Uloga škole u tome je neupitna.
Autorice: Bojana Oreb i Franka Maričić Bujas
[1]Cepić, S., Jurčević, R. (2022). Ekološka osviještenost učenika srednjih škola. URL: https://www.ffst.unist.hr/images/50028293/Ekoloska-osvijestenost-ucenika-srednjih-skola.pdf
[2]Ministarstvo znanosti i obrazovanja (2019). Kurikulum međupredmetne teme održivi razvoj za osnovne i srednje škole. URL:https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_152.html