{"id":13158,"date":"2025-01-27T12:25:49","date_gmt":"2025-01-27T10:25:49","guid":{"rendered":"https:\/\/gav.hr\/?p=13158"},"modified":"2025-01-27T12:25:51","modified_gmt":"2025-01-27T10:25:51","slug":"izlozba","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gav.hr\/?p=13158","title":{"rendered":"Izlo\u017eba"},"content":{"rendered":"\n

ALBERT CAMUS: NOBELOVAC KOJI SE PROTIVIO IDEOLOGIJAMA I NIHILIZMU<\/p>\n\n\n\n

Albert Camus, jedan od najutjecajnijih filozofa i knji\u017eevnika 20. stolje\u0107a, poginuo je prije 65 godina u automobilskoj nesre\u0107i 4. sije\u010dnja. 1960. godine u gradi\u0107u Villeblevinu. Ro\u0111en u Al\u017eiru (Mondovi,  7. studenoga 1913.) u siroma\u0161noj obitelji, bole\u017eljiv, ali odli\u010dan u\u010denik, ovaj je pacifist, antifa\u0161ist te izuzetan pisac 1957. dobio Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost.<\/p>\n\n\n\n

Iako se bavio kazali\u0161tem i novinarstvom, roman je smatrao najpogodnijim da utjelovi proturje\u010dnosti \u010dovjekove samo\u0107e, \u017eudnje za u\u017eitcima i sre\u0107om, bespomo\u0107nosti pred sudbinom te sveprisutnom smrti. Sredi\u0161nja problematika njegovih tekstova je \u010dovjekova sloboda i savjest.<\/p>\n\n\n\n

Najva\u017enija djela su mu: roman Stranac<\/em> (L\u2019\u00c9tranger,<\/em> 1942.), drame Nesporazum<\/em> (Le Malentendu,<\/em> 1944.) i Kaligula<\/em> (Caligula,<\/em> kona\u010dna verzija 1945.), esej Mit o Sizifu<\/em> (Le Mythe de Sisyphe,<\/em> 1942), roman  Kuga<\/em> (La Peste,<\/em> 1947.), esej Pobunjeni \u010dovjek<\/em> (L\u2019Homme r\u00e9volt\u00e9,<\/em> 1951.) te  romansirana autobiografija Prvi \u010dovjek (Le Premier homme, <\/em>1994.).<\/em><\/p>\n\n\n\n

Povodom 65. godi\u0161njice smrti Alberta Camusa, Filozofska grupa Gimnazije Antuna Vran\u010di\u0107a, pod mentorstvom dr. sc. Nives Triva, postavila je u atriju \u0161kole izlo\u017ebu plakata s odabranim navodima iz njegovih djela.<\/p>\n\n\n\n

Citati:<\/p>\n\n\n\n

Sve \u0161to znam o moralu i obavezama \u010dovjeka, nau\u010dio sam iz nogometa.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Veli\u010dina \u010dovjeka je u njegovoj odluci da bude ja\u010di od svoje sudbine.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nau\u010dio sam, da tako ka\u017eem, \u017eivjeti s mi\u0161lju da nikada ne\u0107u na\u0107i mir i sre\u0107u. Ali jo\u0161 uvijek \u0107u sve od sebe dati izme\u0111u ta dva trenutka.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u017delimo zaraditi novac za sretan \u017eivot i sav trud i ono najbolje u \u017eivotu usredoto\u010duje se na zaradu toga novca. Sre\u0107a je zaboravljena, sredstvo je  shva\u0107eno kao cilj.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Stvarati, to tako\u0111er zna\u010di dati oblik svojoj sudbini.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

\u201eMislim da je sve dobro\u201c, ka\u017ee Edip i ta je rije\u010d sveta.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n