Anketni upitnik ispunilo je 229 u\u010denika, od \u010dega su 154 u\u010denice, a 75 u\u010denika (slika 1.). Podatak ne iznena\u0111uje budu\u0107i je broj u\u010denica u \u0161koli zna\u010dajno ve\u0107i od u\u010denika.<\/p>\n\n\n\n Postotak odgovora po razredima dan je na slici 2. Najvi\u0161e je u\u010denika 1. razreda (74) te u\u010denika 2. razreda (61) ispunilo upitnik, a u\u010denici 3. razreda (50) i \u010detvrtih (44) u ne\u0161to manjem broju.<\/p>\n\n\n\n Koliko u\u010denici poznaju ekolo\u0161ke pojmove prikazano je na slici 4. prema u\u010destalosti odgovora: nimalo, malo, osrednje, mnogo i izrazito mnogo.<\/p>\n\n\n\n Sa slike mo\u017eemo vidjeti da su u\u010denici najvi\u0161e upoznati (odgovori \u201emnogo\u201c i \u201eizrazito mnogo\u201c) s pojmovima kao \u0161to su globalno zatopljenje, klimatske promjene, obnovljivi izvori energije, one\u010di\u0161\u0107enje vode, tla i zraka te biolo\u0161ka raznolikost. Me\u0111utim s pojmovima odr\u017eivo gospodarenje otpadom i odr\u017eivi razvoj, a posebice kru\u017enom ekonomijom, u\u010denici su najmanje upoznati (odgovori \u201enimalo\u201c i \u201emalo\u201c).<\/p>\n\n\n\n U\u010deni\u010dki stavovi ispitani su prema stupnju slaganja s ponu\u0111enim tvrdnjama, a odgovori su prikazani na slici 5. U\u010denici su mogli birati stupanj slaganja od \u201enimalo se ne sla\u017eem\u201c do \u201eu potpunosti se sla\u017eem\u201c.<\/p>\n\n\n\n U\u010denici se najvi\u0161e sla\u017eu (\u201esla\u017eem se\u201c i \u201eu potpunosti se sla\u017eem\u201c) s tvrdnjama da su za\u0161tita okoli\u0161a i odr\u017eivi razvoj va\u017ene teme u 21. st., da svatko treba dobiti priliku za stjecanje znanja, vrijednosti i vje\u0161tina u za\u0161titi okoli\u0161a kroz formalno obrazovanje te da je smanjenje potro\u0161nje vode neophodno za odr\u017eivi razvoj. U ne\u0161to manjoj mjeri sla\u017eu se s tvrdnjom da njihova uloga u ekolo\u0161kim aktivnostima danas mo\u017ee spasiti okoli\u0161 za budu\u0107e generacije. Neke ponu\u0111ene tvrdnje, iako u negaciji, pokazuju da su u\u010denici svjesni povezanosti dru\u0161tva, okoli\u0161a i ekonomije, prijetnje nepravilnog odlaganja otpada po okoli\u0161 te utjecaja pona\u0161anja pojedinca na klimatske promjene. Ako pogledamo najve\u0107i broj odgovora na tvrdnju da se u \u0161koli aktivno promi\u010de postizanje ciljeva odr\u017eivog razvoja, onda je zabrinjavaju\u0107e da skoro polovica ispitanih u\u010denika nema jasan stav (\u201eniti se sla\u017eem, niti se ne sla\u017eem\u201c).<\/p>\n\n\n\n Na slici 6. prikazani su u\u010deni\u010dki odgovori po pitanju njihovih navika i pona\u0161anja usmjerenih na o\u010duvanje okoli\u0161a i odr\u017eivost. U\u010denici su mogli odabrati koliko \u010desto obavljaju ponu\u0111enu radnju od \u201enikad\u201c do \u201euvijek\u201c.<\/p>\n\n\n\n Tako na\u0161i u\u010denici imaju naviku ga\u0161enja svjetla kad izlaze iz prostorije, iskori\u0161tavanja cijele bilje\u017enice, \u0161tednje vode prilikom tu\u0161iranja ili pranja zubi te odlaganja otpada u kante, a skloni su i poklanjanju o\u010duvane, stare odje\u0107e. Tek oko polovice u\u010denika koristi \u0161tedne \u017earulje u domu, odla\u017ee iskori\u0161tene baterije u odgovaraju\u0107i spremnik, koristi vi\u0161ekratne vre\u0107ice za kupovinu te koriste prijevozna sredstva koja im odgovaraju neovisno o stupnju zaga\u0111enja. Odvajanje otpadaka hrane od ostatka sme\u0107a ve\u0107ina rijetko radi. U \u010demu u\u010denici nisu aktivni? U\u010denici vrlo rijetko sudjeluju u volonterskom radu pri ekolo\u0161kim udrugama i kampanjama \u0161tednje energetskih resursa.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dak<\/strong><\/p>\n\n\n\n Mo\u017eemo ustvrditi da u\u010denici imaju znanja o mnogim ekolo\u0161kim pojmovima, no potrebno je uvesti u nastavu relativno nove pojmove kao \u0161to su kru\u017ena ekonomija i odr\u017eivi razvoj. Na razini \u0161kole potrebno je djelovati s ciljem promid\u017ebe ciljeva odr\u017eivog razvoja. \u0160to se u\u010deni\u010dkih stavova ti\u010de, svjesni su (osobne) va\u017enosti o\u010duvanja okoli\u0161a. Usvojene vrijednosti pokazuju kroz svoje navike i pona\u0161anja, ali ima prostora da se aktivnije anga\u017eiraju u kampanjama ili volonterskim akcijama te razvrstavanju i odlaganju otpada. Uloga \u0161kole u tome je neupitna.<\/p>\n\n\n\n Autorice: Bojana Oreb i Franka Mari\u010di\u0107 Bujas<\/p>\n\n\n\n [1]Cepi\u0107, S., Jur\u010devi\u0107, R. (2022). Ekolo\u0161ka osvije\u0161tenost u\u010denika srednjih \u0161kola. <\/em>URL: \u00a0https:\/\/www.ffst.unist.hr\/images\/50028293\/Ekoloska-osvijestenost-ucenika-srednjih-skola.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/gav.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Slika1.png\")
<\/a><\/a>
Ako pogledamo strukturu prikupljenih odgovora prema gimnazijskom smjeru, \u0161to pokazuje slika 3., skoro polovicu odgovora dali su u\u010denici op\u0107eg smjera (brojkom 114), a znatno manje u\u010denici jezi\u010dnog (51) i prirodoslovno-matemati\u010dkog smjera (25). Kako u \u0161koli imamo tek dva razreda prirodoslovne gimnazije, postotak od 15,3% odgovora odnosno broj\u010dano 35 u\u010denika ipak je zna\u010dajan udio odgovora. Najmanje u\u010denika koji su ispunili anketu poha\u0111a klasi\u010dni smjer (4).
<\/p>\n\n\n\n<\/a><\/a><\/a><\/a><\/figure><\/div>\n\n\n\n