{"id":13979,"date":"2026-05-18T19:42:07","date_gmt":"2026-05-18T17:42:07","guid":{"rendered":"https:\/\/gav.hr\/?p=13979"},"modified":"2026-05-18T19:42:09","modified_gmt":"2026-05-18T17:42:09","slug":"zabranjena-ljubav-zidovka-i-nacist","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gav.hr\/?p=13979","title":{"rendered":"ZABRANJENA LJUBAV: \u017dIDOVKA I NACIST"},"content":{"rendered":"\n

Filozofski caffe<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Filozofska grupa Gimnazije Antuna Vran\u010di\u0107a, pod mentorstvom dr. sc. Nives Triva, odr\u017eala je 14. svibnja. 2026.u prostoru Crtaone prezentaciju svog godi\u0161njeg projekta, nazvanog ZABRANJENA LJUBAV: \u017dIDOVKA I NACIST.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Motiv za odabir ove teme je 50. godi\u0161njica smrti Martina <\/a>Heidegger<\/a>a (26. rujna 1889., Me\u00dfkirch<\/a> – 26. svibnja 1976. Freiburg), velikana filozofije egzistencijalizma i 120. godi\u0161njica ro\u0111enja njegove ljubavi, njema\u010dke i ameri\u010dke filozofkinje \u017eidovskoga podrijetla, Hannah Arendt <\/a>(14. listopada 1906., Hannover – 4. prosinca 1975., New York).<\/p>\n\n\n\n

Filozofskom simpoziju, u ugodnom, simuliranom filozofskom caffeu (na kojem su se mogli pojesti ukusni kola\u010di, koje su ispekli u\u010denici) nazo\u010dila su dva maturalna razreda (4. A i 4. E).<\/p>\n\n\n\n

Plakate koji su najavili doga\u0111anje, izlo\u017eene u atriju \u0161kole, uspje\u0161no su osmislile i izradile: Cvita Medi\u0107, Nola \u0160kori\u0107, Cvita Vla\u0161i\u0107 i Lucija Zja\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Izlaganja je najavljivao moderator doga\u0111anja, Franko Zor\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n

  1. Izlaganje:  Martin Heidegger<\/strong><\/strong><\/li><\/ol>\n\n\n\n

    Andrej Krd\u017eali\u0107 je, vrlo samouvjereno i sugestivno, predstavio filozofiju Martina Heideggera te njegovu cjelo\u017eivotnu ljubavnu vezu s Hannah Arendt. Heidegger, profesor u Marburgu i Freiburgu, je kao rektor 1933. odr\u017eao govor o \u00bbpovijesnom pozivu Njema\u010dke\u00ab; zbog toga govora i kratkotrajnog anga\u017emana u nacionalsocijalisti\u010dkom pokretu nakon rata mu je bilo zabranjeno dr\u017eanje predavanja na Sveu\u010dili\u0161tu (1945.\u20131951.). Umirovljen je 1952., potom je povremeno dr\u017eao javna predavanja, ali je tiskao mnoga djela, koja su sna\u017eno utjecala na suvremenu filozofiju u svijetu. Sveukupno se Heideggerovo djelo bavi pitanjem o bitku, to\u010dnije pitanjem o \u00bbsmislu bitka\u00ab.  Njegovo glavno djelo je Bitak i vrijeme<\/em> (Sein und Zeit,<\/em> 1927).<\/p>\n\n\n\n