{"id":3099,"date":"2017-02-02T16:02:37","date_gmt":"2017-02-02T16:02:37","guid":{"rendered":"http:\/\/gav.hr\/?p=3099"},"modified":"2017-02-02T16:02:37","modified_gmt":"2017-02-02T16:02:37","slug":"rim-pompeji-orvieto-pisa-strucni-izlet-gav-a-od-4-do-10-sijecnja-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gav.hr\/?p=3099","title":{"rendered":"RIM – POMPEJI – ORVIETO – PISA (stru\u010dni izlet GAV-a od 4. do 10. sije\u010dnja 2017.)"},"content":{"rendered":"

Upoznati rimsku kulturu, obi\u010daje, na\u010din i stil \u017eivota, jezik, nije mogu\u0107e ako ostanemo samo u svojim geografskim okvirima. Potrebno je po\u0107i u zemlju nastanka jedne civilizacije koja je u svemu dala pe\u010dat suvremenoj zapadnoj kulturi i \u017eivotu. Takav stav bio je motiv za organizaciju ovog stru\u010dnog izleta.<\/p>\n

Upravo na to su se odva\u017eili u\u010denici klasi\u010dne gimnazije 1.f i 2.f\u00a0 te u\u010denici jezi\u010dne gimnazije 1.c i 2.b razreda zajedno sa svojim nastavnicima Deanom Kara\u0111ole Radov\u010di\u0107, prof., Irenom Palini\u0107, prof., Frankom Mari\u010di\u0107 Bujas, prof. \u00a0i Denisom Karanu\u0161i\u0107em, prof. Ova nadasve pou\u010dna i zanimljiva ekspedicija odlu\u010dila je\u00a0 na talijansko tlo pristupiti onim istim putom koji su i na na\u0161e obale stizali utjecaji Rimljana, a to je zajedni\u010dko Jadransko more, plava oranica, \u017eivot i usud stanovnika ovog dijela Mediterana. Od na\u0161eg dijela Jadrana, u ve\u010dernjim satima 4. sije\u010dnja, brodom Dubrovnik iz Splita, otisnuli smo se prema Anconi (zaljevu) u koju smo do\u0161li u ranim jutarnjim satima 5. sije\u010dnja. Odatle smo autobusom krenuli na jug pa preko apeninskog masiva kroz tunel Gran Sasso i grada L’Aquile do\u0161li smo do Rima gdje vode sve putovi. Vremena za odmor nije bilo, jer \u010dekao nas je “Vje\u010dni grad” da nam ispri\u010da svoju povijest u kojoj mjesta ima za Vatikan, An\u0111eosku tvr\u0111avu, Forum Romanum, slavoluke i bazilike, piazze i fontane, katakombe i ceste kojima su Rimljani putovali od Britanije do Male Azije. Dvodnevno razgledavanje bilo je premalo za sva kulturna i povijesna bogatstva koje krije Rim. No to premalo vremena iskoristili smo na najbolji mogu\u0107i na\u010din da, pomo\u0107u izvrsnih vodi\u010da agencije Magellan, kao i za kratke i sa\u017eete referate na\u0161ih u\u010denika, sebi pribli\u017eimo to drevno anti\u010dko vrijeme koje jo\u0161 uvijek ima doticaja s nama poput present-perfect tensea u engleskom jeziku.<\/p>\n

Ako mislite da je dostatno vidjeti Rim i umrijeti, varate se. Nekih 220 km ju\u017enije od Rima, u podno\u017eju vulkana Vezuva, kao usnula ljepotica, budi se grad Pompeji. Njegova zlosretna sudbina koja ga je zadesila 24. kolovoza 79. godine sa\u010duvala nam je \u017eivot Rimljana u originalu, u netaknutom trenutku u kojem su stanovnici tog grada ostali okamenjeni pod sna\u017enom erupcijom lave i pepela. \u00a0Ku\u0107e bez krovova, \u0161iroke ceste kojima su prolazila kola s konjskim zapregama, hramovi, trgovi i bordeli, prekrasne vile i peristili zagolicali su na\u0161u ma\u0161tu da se vratimo u tu 79. godinu. A Vezuv,\u00a0 s bijelom kapom od snijega za nas je ostao nedosti\u017ean. Uzak put, autobus od 20 metara, led i snijeg te nevjerica nekih nastavnika bili su prete\u0161ki teret za osvajanje. Ostalo je divljenje i strahopo\u0161tovanje nad tim \u010dudom od prirode. Ostala je uspomena i povratak u na\u0161u rimsku bazu.<\/p>\n

Nisu Rimljani bili jedini gospodari Apeninskog poluotoka. Pod velom tajanstvenog jezika jo\u0161 jedan narod se nametnuo svojom kulturom, Etru\u0161\u0107ani. Krenuli smo 8. sije\u010dnja put sjevera u pokrajinu koja jo\u0161 i danas miri\u0161e na njih, Toscanu. Prekrasan gradi\u0107 Orvieto, u podno\u017eju kojeg le\u017ei etru\u0161\u010dansko groblje, smjestio se na bre\u017euljku do kojeg vodi \u017ei\u010dara. Malo pitoreskno mjesto odmor je za o\u010di i du\u0161u. Ljubav na prvi pogled. Ulice, kale i bute podsje\u0107aju na \u0160ibenik, a ljubaznost stanovnika i njihova \u017eelja da vam ispri\u010daju svoju storiju, odaju \u017eivahni mediteranski mentalitet. Povijesno bogatstvo ovog gradi\u0107a ne mo\u017ee stati u par re\u010denica, jer nije to samo grad, to je grad iznad grada. Nakon njega bio je potreban odmor za nastavak na\u0161e ekspedicije. Ovaj put smo bazu iz Rima premjestili u Montecatini Terme. U kasnim jutarnjim satima 9. sije\u010dnja krenuli smo na na\u0161u posljednju turu obilaska. Na ruti nam se ukazao jo\u0161 jedan toskanski biser, gradi\u0107 Pisa. Zar postoji netko tko nije barem \u010duo za kosi toranj, prekrasnu krstionicu i katedralu izme\u0111u koje je travnati poligon za “bacit na balun”?! U svakom slu\u010daju, kosi toranj je atrakcija. Svakom na\u0161om fotografijom poku\u0161avali smo ili ga pridr\u017eati ili ispraviti. Tko je u tome bio bolji, vidjet \u0107emo.<\/p>\n

Iz Pise nas je cesta povela do grada Siene, sveu\u010dili\u0161nog centra za studente iz drugih zemalja EU. \u017delju za shoppingom ispunili smo u poznatom talijanskom Barberino Designer Outletu u kojem se na\u0161lo za svakog po ne\u0161to. Zadnji grad na putu za povratak u \u0160ibenik bila je Padova, tako\u0111er sveu\u010dili\u0161ni centar star 800 godina, a posebno poznat po studiju medicine i prava. Ne zaboravimo i baziliku sv. Antuna Padovanskog kao i grob na\u0161eg sunarodnjaka sv. Leopolda Bogdana Mandi\u0107a.<\/p>\n

Umorni od svega vi\u0111enoga, vratili smo se u \u0160ibenik 10. sije\u010dnja u jutarnjim satima. A sad nam preostaje prebiranje po lijepim uspomenama i \u017eelja za ponovnim organiziranjem novog stru\u010dnog izleta.<\/p>\n

Denis Karanu\u0161i\u0107, prof.<\/em><\/p>\n