{"id":6796,"date":"2019-06-20T17:30:30","date_gmt":"2019-06-20T15:30:30","guid":{"rendered":"http:\/\/gav.hr\/?p=6796"},"modified":"2019-06-20T17:52:38","modified_gmt":"2019-06-20T15:52:38","slug":"sudari-sibenskog-zaleda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/gav.hr\/?p=6796","title":{"rendered":"\u0160udari \u0161ibenskog zale\u0111a"},"content":{"rendered":"\n

U Gimnaziji Antuna Vran\u010di\u0107a 14. lipnja 2019. godine otvorena je izlo\u017eba \u201e\u0160udari \u0161ibenskog zale\u0111a\u201c<\/strong>. Ona je nastavak, tre\u0107i dio projekta \u201eMarame, \u0161udari,hacoli\u2026\u201c<\/strong> \u010dija je realizacija zapo\u010dela izlo\u017ebom rubaca \u0161ibenskih otoka i priobalja u Muzeju grada \u0160ibenika 2018. godine, a nastavila se izlo\u017ebom \u201eMarame otoka Murtera\u201c<\/strong> u Muzeju betinske drvene brodogradnje. <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izlo\u017ebu \u201e\u0160udari \u0161ibenskog zale\u0111a\u201c postavila je Nika Benak, u\u010denica 2.a razreda, uz mentorstvo profesorice povijesti Jasminke Pai\u0107 i etnologinje Sandre Bare\u0161in. U\u010denice i u\u010denici Gimnazije Antuna Vran\u010di\u0107a sudjelovali su u stvaranju izlo\u017ebe \u201e\u0160udari \u0161ibenskog zale\u0111a\u201c od samog po\u010detka pa sve do finalizacije. Razgovarali su sa svojim majkama, bakama, prabakama i tetama i na taj na\u010din prikupljali toliko va\u017ene informacije o ovim vrijednim tekstilnim predmetima. Prona\u0161li su stare fotografije te bilje\u017eili kakvo je danas stanje \u0161to se \u0161udara <\/em>ti\u010de. Provodili su polustrukturirane intervjue, fotografirali, crtali prava mala umjetni\u010dka djela i umjetni\u010dki se izra\u017eavali na razli\u010dite na\u010dine tijekom nekoliko mjeseci. Tako\u0111er, tre\u0107i razredi sudjelovali su u anketi koja je dala odre\u0111ene rezultate. Istra\u017eivanje o \u0161udarima<\/em> \u0161ibenskog zale\u0111a pokazalo se kao jedan zahtjevan zadatak. U\u010denici i njihove mentorice, profesorice Jasminka Pai\u0107 i Sandra Bare\u0161in susreli su se s motivima na \u0161udarima<\/em> \u0161ibenskog zale\u0111a koji nose odre\u0111ene poruke i zna\u010denja te se dosta razlikuju od oto\u010dnih. Sve\u010dani \u0161udari<\/em> su u zale\u0111u \u0161ibenskog kraja uglavnom bijele boje, s apliciranim detaljima i poznati su pod nazivom okrug(e)<\/em>. <\/p>\n\n\n\n

Posebno je zanimljiv na\u010din kako su pojedine u\u010denice Gimnazije Antuna Vran\u010di\u0107a opisale \u0161udare u razgovoru sa \u017eenama iz svojih obitelji: <\/p>\n\n\n\n

U Dalmatinskoj zagori u svakom selu bio je trend da \u017eene nose \u0161udare na glavi. Odabir boje i uzorka op\u0107enito je bila stvar mjesta. Starije \u017eene sa Kraljica su nosile tamno plave \u0161udare s to\u010dkastim uzorcima, dok su mlade cure, da bi se razlikovale od starijih, nosile crvene \u0161udare. Oni su op\u0107enito bili u te dvije boje, ali kada bi se i\u0161lo na misu ili na neko slavlje, kao \u0161to je vjen\u010danje, onda su nosile sve\u010danije \u0161udare s bogatijim uzorcima. Cure bi po\u010dele nositi \u0161udare u dobi od 15-16 godina. U ’70 i ’80-im godinama 20. stolje\u0107a \u0161udare su nosile samo \u017eene, ali jo\u0161 prije, negdje oko ’50-60-ih godina mu\u0161karci bi nosili crvene \u0161udare preko lijevog ramena kada bi i\u0161li u svadbu. \u0160udar se mogao vezati ispod brade, ali i otraga pa bi to zna\u010dilo da je \u017eena udana. To je jednostavno bio modni dodatak koji se nosio cijeli dan, a skidao se samo kada bi se i\u0161lo spavati. <\/em>(Marta Brali\u0107, 2.f, ulomak iz kazivanja njezine tete, podaci poznati Marti)<\/p>\n\n\n\n

U Lepenici je bilo ovako: <\/p>\n\n\n\n

Marame su kupovale u \u0160ibeniku. Kupovale su u butiku, po selu ko je prodava. Cure su nosile iza vrata, a babe ispod vrata. Nosile su se svaki dan. Najstarije kad se kopalo, cvitane na neku prigodu, crvene kad se plesalo kolo. Cure su nosile bijele i \u0161arene. Po \u0161udarima se znalo odakle su djevojke (crvene, cvitane \u2013 boduli, ostale \u2013 iz sela). <\/em>(Anamarija Jakeli\u0107, 3.c, ulomak iz kazivanja Anamarijine bake) <\/p>\n\n\n\n

O obi\u010daju no\u0161enja marame u prominskom kraju kazuje baka Lucije Goj\u010dete, u\u010denice 2.d razreda:<\/p>\n\n\n\n

Mlade\n\u017eene (neudane ili tek udane) su nosile okruge (bijele marame) koje su na rubu\nimale detalj \u010dipke. Vezale su ih iza glave, a ispod toga bi uglavnom splele\npletenice i pri\u010dvrstile ih u kru\u017eni ili polukru\u017eni oblik iza glave. Starije\n\u017eene (koje nisu bile udovice) nosile su okruge bez tih detalja i \u010dvrsto ih\nvezivale ispod brade. Po tome su se raspoznavale \u017eene razli\u010ditih dobnih skupina.\nOkruge su se dosta nosile u pro\u0161losti za posebne prilike (crkva, vjen\u010danja,\nseoske fe\u0161te…), ali i u svakodnevnim prilikama (ku\u0107a, polje…) jer su \u0161arene\nmarame bile rijetko no\u0161ene. Takve su se vi\u0161e nosile u primorju, a u zale\u0111u\nbijele i crne, eventualno jednobojne u tamnijim ili zemljanim tonovima. Ako su\ni bile no\u0161ene marame s ukrasima, bili su neki geometrijski ornamenti ili\ncvjetovi. To su uglavnom novije marame. Udovice su nosile obi\u010dne crne marame\nbez ukrasa koje su vezale ispred brade. Krajem 90-ih i po\u010detkom 00-ih \u017eene su\nuglavnom po\u010dele skidati marame s obzirom da nisu u modi za mlade \u017eene, a sve\nvi\u0161e starijih koje su \u010duvale tradiciju je umrlo.  <\/em><\/p>\n\n\n\n

Ovo je jedan dio iz u\u010deni\u010dkog istra\u017eivanja o \u0161udarima <\/em>\u0161ibenskog zale\u0111a. U\u010denici i njihove mentorice pripremaju katalog u kojem \u0107e biti izlo\u017een rad o \u0161udarima<\/em> \u0161ibenskog zale\u0111a. Profesorice Pai\u0107 i Bare\u0161in zahvaljuju svim u\u010denicima, roditeljima, bakama, tetama, Udruzi Rupska zvona i Gradskom muzeju Drni\u0161 koji su pomogli u realizaciji ovog gimnazijskog projekta.<\/p>\n\n\n\n

                                                                                            Jasminka Pai\u0107, prof. <\/p>\n\n\n\n\n\n\n\t\t\n\t\t\t\t