Søren Kierkegaard: Prvi filozof egzistencije
170. godišnjicu smrti danskog filozofa Sørena Kierkegaarda (Kopenhagen, 5. V. 1813. – Kopenhagen, 11. XI. 1855.) Filozofska grupa Gimnazije Antuna Vrančića, pod mentorstvom dr. sc. Nives Triva, obilježila je prigodnom izložbom plakata u školi.
Søren Kierkegaard je prvi egzistencijalistički mislilac, trajno zaokupljen »besmislom postojanja«. Čovjek je, prema Kierkegaardu, osamljeni pojedinac. Istina je subjektivna. Čovjek je »bolestan na smrt«, opterećen brigom za svoju opstojnost i nezainteresiran za zbilju. Kierkegaardova filozofija temeljno je određena tjeskobom i utemeljuje se na podvojenosti čovjekove bîti (kao sumnja i nada u spas), kao prihvaćanje vlastite konačnosti, ona je svijest određena protustajalištem, alternativom »ili–ili« čovjekova opstanka. U tom paradoksu spas pojedinca jedini je zbiljski imperativ, jer subjektivnost je istina i stvarnost, egzistencija je uvijek pojedinačna. Njegova filozofija protivi se svakoj racionalnoj meditaciji: jednostrana u naglašavanju neponovljivosti pojedinca, svojevrstan je obrat od idealističke sistematike njem. klasične filozofije. Kierkegaard gradi metafiziku slobode, promišljanje koje je utemeljeno na ideji da se tjeskobni subjekt spašava iz besmisla svjesnim izborom Boga. Glavna djela: Strah i drhtanje, Ili-ili, Pojam straha, Filozofske mrvice, Stadiji na životnom putu), Kršćanski razgovori, Bolest na smrt.
Posvetu velikom filozofu učenici su odali izborom poznatih Kierkegaardovih citata, koje su prezentirali u formi plakata:
GOMILA JE LAŽ. Jedan jedini, sam, stiže na cilj.
Istina je istina samo kada je istina za mene.
Najčešći oblik očaja je – onaj kad nisi ono što jesi.
Savršena ljubav je ona koja nas čini nesretnima.
